Presjek po sezonama Prve HNL otkriva da se još nikad nije dogodilo da u osmom kolu tri momčadi na čelu ljestvice imaju jednak broj bodova, što ukazuje da bi se ove sezone mogla voditi neizvjesna utrka za naslov prvaka. Na to, uostalom, upućuju i neki slični primjeri u povijesti HNL-a, kad je situacija na vrhu ljestvice u osmom kolu i na kraju sezone bila vrlo “tijesna”.
U sezoni 1994./95. poredak poslije osmog kola izgledao je ovako: Croatia 17, Osijek 16, Hajduk 16. Na kraju te iste sezone titulu prvaka osvojio je Hajduk sa 65 bodova, jednim više od Croatije (64). U povijesnoj sezoni riječkog prvoligaša 2016./17., kad su “bijeli” osvojili jedini naslov prvaka Hrvatske, odnosni snaga na ljestvici poslije osmog kola bili su ovakvi: Rijeka 20, Dinamo 19, Osijek 19. Na kraju prvenstva Rijeka (88 bodova) je postala prvak s dva boda više od Dinama (86).
Bilo je, doduše, situacija i kad su korelacije bile sasvim oprečne. U sezoni 2010./11. u osmom su kolu četiri momčadi bile stiješnjene unutar samo dvaju bodova (Hajduk 18, Dinamo 17, Split 16, Rijeka 16), a na kraju sezone Dinamo (72 boda) je uvjerljivo osvojio naslov prvaka sa 17 bodova više od drugoplasiranog Hajduka (55) i 19 više od trećeplasiranog Splita (53). U sezoni 2002./03. četiri su momčadi bile ravnomjerno raspoređene na kraju osmog kola (Dinamo 17, Hajduk 16, Varteks 15, Cibalia 14), ali su “modri” svejedno na kraju slavili trijumf s osam bodova više od Hajduka (78:70).
U vjerojatno najneizvjesnijoj sezoni Prve HNL 1998./99. Dinamo je u osmom kolu na čelu ljestvice (22 boda) imao pet bodova više od drugoplasiranog Hajduka (17) i šest više od trećeplasirane Rijeke (16), a na kraju je u uzbudljivoj završnici Lige za prvaka Croatia slavila titulu s jednim bodom prednosti nad drugoplasiranom Rijekom. Jednako tako, u sezoni 1993./94. konačni poredak bio je vrlo tijesan (Hajduk 50, Zagreb 49, Croatia 48), iako su u osmom kolu odnosi snaga bili nešto drukčiji (Zagreb 14, Varteks 12, Hajduk 11). Croatia je u sezoni 1995./96. postala prvak (Liga za prvaka) s istim brojem bodova kao i drugoplasirani Hajduk, iako su “modri” u osmom kolu bili u određenoj bodovnoj prednosti u odnosu na pratitelje (Croatia 21, Hajduk 17, Varteks 15).
Hajduk je u sezoni 2000./01. u osmom kolu na četvrtom mjestu zaostajao za vodećim Dinamom (Dinamo 19, Osijek 17, Zagreb 16, Hajduk 14), ali je na kraju slavio titulu s bodom prednosti (66:65). “Bilima” to nije pošlo za rukom sezonu poslije, kad su u osmom kolu za vodećim Zagrebom zaostajali šest bodova (Zagreb 22, Varteks 19, Dinamo 19, Hajduk 16), ali na kraju su ipak “pjesnici” slavili povijesni naslov prvaka (Zagreb 76, Hajduk 65). Međutim, u sezoni 2004./05. Hajduk je na kraju sezone bio prvak s dva boda više od drugoplasiranog Inkera (56:54), iako je u osmom kolu zaostajao za Zaprešićanima čak deset bodova (Inker 21, Kamen Ingrad 15, Rijeka 15, Hajduk 11).
Pravila, dakle, ima i nema. U svakom slučaju, nastavlja se (ne)izvjesna utrka za naslov prvaka.
Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže Hrvatski nogometni savez. Preuzimanje teksta i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HNS-a kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na hns.family te uz poštivanje integriteta izvornog sadržaja. Preuzimanje fotografija nije dopušteno. Više informacija pronađite u Općim uvjetima korištenja.
